Saturday, November 24, 2012

R19

"Magarci", pomislio je Hoze, "Koliko magaraca na jednom mestu"

Sive životninje tiskale su se u zabranu koji se prostirao s kraja na kraj doline. Tu i tamo, Hoze je mogao da vidi naoružanog pastira kako se šepuri ispred prostih radnika koji su magarcima u valove dosipali vodu. Iskoristivši priliku dok su zastali u nekoj raspravi, Hoze se provukao između dasaka i šmugnuo ka obronku.

"Ništa ovde nema da se ukrade", pomislio je, a onda zastao na vrhu grebena.

 Premda nije najbolje mogao da vidi od rastinja, nije bilo sumnje da se u sledećoj dolini krije pravi pravcati grad. Nazirali su se crveni, plavi i smeđi kontejneri za boravak ljudi, montažna skladišta. I motocikli. Probijajući se kroz šikaru Hoze je izbio na mesto sa koga je mogao da vidi parking motocikala, bilo ih je gotovo koliko i magarca.

"Mnogo, mnogo bolje", trljao je šake Hoze.

Već je mogao da se vidi na jednom od brzih planinskih motocikala, sa onim opakim točkovima sa nazubljenim gumama. Biće glavni u selu, može i da ga proda, a i Sarita će, valjda, blagonaklonije gledati na njega. Hoze je bio majstor da napravi račun bez krčmara...

No comments:

Post a Comment